Jesu li zasloni u automobilima još opasniji od mobitela?

Sve je više funkcija

Kada su se u automobilima pojavili zasloni osjetljivi na dodir, mnogi su s oduševljenjem pozdravili ovu inovaciju.

Iako su ti zasloni u početku bili namijenjeni prvenstveno navigaciji, s vremenom su se pretvorili u središnje upravljačke konzole, jer je sve više funkcija koje su vozači ranije kontrolirali pomoću tipki i prekidača premješteno na zaslon.

Sada se čini da to možda i nije bilo najbolje rješenje te mnogi stručnjaci već pozivaju proizvođače da se „vrate tipkama“.

To se posebno odnosi na proizvođače električnih automobila.

Veći sigurnosni rizik od korištenja mobitela

Stručnjaci upozoravaju da dodirivanje infotainment sustava u automobilu radi promjene glazbe ili postavki grijanja može biti čak i rizičnije od korištenja mobitela tijekom vožnje.

Prema pisanju britanskog Mail Onlinea, istraživanja pokazuju da se reakcijsko vrijeme vozača pogoršava za više od 50 posto pri korištenju zaslona osjetljivog na dodir.

To ima još veći negativan utjecaj na sigurnost nego slanje poruka ili telefoniranje mobitelom, što povećava vrijeme reakcije za 35, odnosno 46 posto.

Predugo skretanje pogleda s ceste

Stručnjaci upozoravaju da korištenje zaslona osjetljivog na dodir uzrokuje sve tri glavne vrste ometanja u vožnji:

• vizualno (skretanje pogleda s ceste),
  
• manuelno (skidanje ruku s upravljača) i
  
• kognitivno (odvraćanje misli s vožnje).
  

Korištenje mobitela uzrokuje slična ometanja, no sučelje zaslona često zahtijeva da vozač skrene pogled s ceste na razdoblja koja „često premašuju sigurne i prihvatljive granice“, rekao je dr. Milad Haghani, stručnjak za sigurnost sa Sveučilišta u Melbourneu.

Poseban problem predstavljaju funkcije koje nisu „trenutne“ – primjerice, ako je za uključivanje brisača potrebno prvo otvoriti izbornik, što dodatno produljuje vrijeme tijekom kojeg vozač gleda u zaslon umjesto na cestu.

Istraživanje iz 2020. godine

Studija iz 2020. koju je provela neovisna prometna organizacija TRL testirala je vozače tijekom obavljanja uobičajenih zadataka u vožnji na simuliranim autocestama.

Vozačima su bila dostupna dva sustava: Android Auto i Apple CarPlay.

Testiranja su provedena u tri vozačke sesije:

• kontrolna sesija (bez korištenja sustava),
  
• sesija s glasovnim upravljanjem (isključivo glasovne naredbe) i
  
• sesija s upravljanjem putem zaslona (isključivo dodirivanje zaslona).
  

Mjerena su vremena reakcije pri kočenju, zadržavanje trake, brzina, sigurnosni razmak i smjer pogleda.

Istraživači su otkrili da su vozači koji su koristili zaslon osjetljiv na dodir imali znatno dulja vremena reakcije u usporedbi s kontrolnom skupinom ili skupinom koja je koristila glasovno upravljanje.

Zadržavanje trake i ukupna kvaliteta vožnje također su se pogoršali kod vozača koji su koristili zaslon.

To je osobito važno pri vožnji većim brzinama, poput vožnje autocestom, jer i mala razlika u vremenu nepažnje može značiti prijeđenu veliku udaljenost.

Zasloni oduzimaju mišićnu memoriju

Ručne kontrole znatno su manje ometajuće jer su puno lakše za korištenje, kaže dr. Haghani.
„Istina je da zahtijevaju da vozač makne ruke s upravljača, ali mu omogućuju da zadrži pogled na cesti i ne zahtijevaju dug, neprekinut pogled.“

„Vozači mogu brzo naučiti i osloniti se na mišićnu memoriju potrebnu za korištenje tipki i prekidača“, objašnjava dr. Haghani, „no zasloni vozaču oduzimaju tu korisnu mogućnost.“

Dr. Haghani ne osporava korisnost zaslona u automobilima, ali samo za funkcije koje nije potrebno podešavati dodirom tijekom vožnje.

„Za obavljanje ključnih funkcija u automobilima bi trebale postojati fizičke tipke“, kaže on.

Prema njegovim riječima, to uključuje upravljanje temperaturom, brisačima vjetrobrana ili glasnoćom radija, odnosno funkcije koje se često podešavaju tijekom vožnje.

Te funkcije moraju biti dostupne tako da ih vozač može koristiti bez skretanja pogleda s ceste. „Čak i ako su uključene u izbornik na zaslonu, vozači bi ih trebali moći koristiti i pomoću tipki i prekidača.“